loading
Jeste li rezervirali svoj termin pregleda?
Kontaktirajte nas

Interna medicina

Endokrinologija

Endokrinologija

UZV ŠTITNJAČE

UZV pregledom se može prepoznati je li štitnjača zdrava ili ipak postoji hormonalna neravnoteža ili čvoraste promjene. Većina ljudi je upoznata s osnovnim simptomima bolesti štitnjače: umor, jutarnja pospanost, dobivanje ili gubitak tjelesne težine uz normalan ili smanjen apetit, usporen ili ubrzan rad srca, opadanje kose, suhoća kože, slabljenje spolne aktivnosti i sl. Manje je poznato da štitnjača ima snažan utjecaj na rad srca, metabolizam i naše svakodnevno funkcioniranje.

 

PRETRAGA HORMONA ŠTITNJAČE 

Dva osnovna hormona štitnjače su tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Njihovu proizvodnju regulira hormon hipofize tireotropin (TSH). Ukoliko se smanji produkcija T3 i T4 hormona, hipofiza proizvodi veću količinu TSH nastojeći stimulirati štitnjaču na pojačan rad.

Ako štitnjača to ne može učiniti, razina TSH sve više raste što može dovesti do gušavosti (povećanja štitnjače).

Čak i vrlo male promjene u koncentracijama slobodnih hormona štitnjače izazivaju velike promjene u razini TSH, stoga je naročito pogodan za ranu dijagnostiku ili isključivanje poremećaja u centralnom regulacijskom krugu između hipotalamusa, hipofize i štitnjače.

 

  • Opće upute za pripremu bolesnika prije uzimanja uzorka krvi: 

 

Tjelesna aktivnost:

Dan prije uzimanja krvi treba izbjegavati intenzivnu tjelesnu aktivnost te uzeti uobičajene, ali ne premasne obroke hrane.

Vrijeme:

Poslije 22 sata uvečer dan prije odlaska u laboratorij ne uzimati hranu, piti alkohol te pušiti, u pravilu krv treba uzeti ujutro između 7 i 10 sati prije obroka, kada je bolesnik odmoran i prije nego što je podvrgnut dijagnostičkim i terapijskim postupcima.

Položaj tijela:

Krv uzeti u sjedećem položaju.

Citološka punkcija štitnjače

Punkcija štitnjače pod kontrolom ultrazvuka je uobičajena dijagnostička pretraga kojom dobivamo uzorke stanica štitnjače za daljnju mikroskopsku analizu. S obzirom na činjenicu da je to jedini način kojim se može saznati jesu li promjene u štitnjači dobroćudne ili zloćudne a o čemu direktno ovisi i daljnje operativno ili konzervativno liječenje štitnjače, ova pretraga je iznimno važna za točnu procjenu zdravstvenog statusa štitnjače. Od punkcije štitnjače mnogi pacijenti zaziru zbog straha od boli kao i zbog zabrinutosti od mogućih posljedica samog zahvata, međutim postupak je gotovo pa bezbolan te istovremeno veoma važan u postavljanju dijagnoze.

 

UZV  VRATA

Utvrđivanje polazišta napipane kvržice na vratu:

Analizu izgleda nodusa štitnjače i utvrđivanja odgovara li učestalim benignim nodusima ili ima neke karakteristike koje će zahtjevati daljnju obradu.

Za pregled postoji li još neprepoznatih nodusa u pacijenata kod kojih se napipala jedna ili više kvržica

Za praćenje eventualnog rasta nodusa kroz vremenski period.

 

UZV DOJKI

Ultrazvuk dojke je dijagnostička metoda izbora za žene mlađe životne dobi (manje od 40. godine života). Dokazano je da nije štetan te da značajno podiže točnost dijagnostike zloćudnih i dobroćudnih bolesti dojke. Ukoliko postoji ikakva dvojba o prirodi nalaza, pod ultrazvučnim vodstvom može se učiniti punkcija ili biopsija kako bi se dobile nove dijagnostičke i često prognostičke činjenice. Kod žena u dobi između 30 i 40 godine preporuča se učiniti jednom godišnje radi ranog otkrivanja raka dojke!

 

PUNKCIJA DOJKE 

Punkcija (citološka dijagnostika) je metoda kojim se pomoću tanke igle uzima uzorak tkiva iz neke tvorbe koji se potom šalje na citološku analizu. Nalaz citologa ukazuje da li se radi o normalnom tkivu, upali ili dobroćudnom odnosno zloćudnom tumoru.

Eksprimat dojki je citološka analiza iscjetka iz dojke.

Rak dojke u početnom stadiju razvoja nema simptoma i obično se otkrije slučajno, pri rutinskom pregledu. Otkrivanjem tumora u najranijem stadiju postotak izlječivosti kreće se do 95%, stoga su od izuzetne važnosti programi rane detekcije koji upozoravaju na važnost samopregleda, te redovitih kliničkih i mamografskih pregleda. Svim ženama starijim od 40 godina preporučuje se mamografski pregled dojke jednom godišnje, kako bi se pravodobno uočile moguće promjene u tkivu dojke.

 

Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija